komentariši još 8 | print | # |
.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.

petak, 07.09.2007.

Tarantule

U modernim kulturama, tarantule su često bile prikazivane kao odbojne i kao nešto čega se treba bojati. Tipično loše tumačenje i senzacionalizam su im priskrbili lošu reputaciju, koja ničim nije opravdana. Te životinje su obično potpuno bezopasne kada ih se tretira sa poštovanjem.U zadnje vrijeme ti veliki pauci zauzimaju sve više mjesta u "pet-shopovima", a broj dostupnih vrsta brzo raste.

Izraz "pauk ptičar", je loš naziv, koji se u Europi koristi za sve tarantule, dok se u SAD-u koristi za veće Južno Američke i Istočno Azijske tarantule. Za azijske tarantule se koristi naziv "earth tigers", dok se za afričke tarantule koristi naziv "baboon spiders".


Tarantule se dijele na vrste koje žive na tlu i one koje žive na drveću ("terrestrial" i "arboreal"). Podijeljene su i na tarantule "starog svijeta" (Afrika, Azija i Europa) i "novog svijeta" (Australija, Sj. i J. Amerika). Tarantule "novog svijeta" imaju na stražnjem dijelu tijela iritirajuće dlake ("urticating hairs"), dok tarantule "starog svijeta" nemaju iritirajuće dlake ali imaju jači otrov i "agresivnije" su. Pod terminom "agresivnije" smatra se veći obrambeni nagon vlastitog teritorija kod tarantule, bilo to u prirodi ili u terariju. Nijedna tarantula neće juriti za čovjekom po šumi ili sobi sa namjerom da ga ugrize.

Tarantula ima u različitim veličinama, od najmanjih koje imaju samo 5 cm, do velikih koje mogu doseći raspon nogu od čak 33 cm (tako je zabilježeno).
Veličina tarantule se mjeri kao raspon od vrha prve prednje noge na jednoj strani, do vrha zadnje stražnje noge na drugoj strani. Tarantule su "noćne životinje", pa će sve njihove aktivnosti započinjati u popodnevnim satima ili navečer.To što su noćne životinje ne znaći da se uopće ne kreću po danu, ali aktivnije su u vrijeme kad nisu obasjane direktnim svijetlom.

Tarantule su beskralježnjaci, što znači da imaju "vanjski kostur" (eng. "exoskeleton"), tj. koža im drži tijelo na okupu. Stoga što je ta koža tvrda, ona im onemogućava daljnji rast, pa je moraju promijeniti da bi mogle dalje rasti (treća slika). Kako često presvlače kožu ovisi o vrsti, starosti i uvjetima u kojima se tarantula nalazi. Tarantule jedu uglavnom insekte, manje glodavce, ptice, zmije i ostale sitne životinje. Hranu probavljaju "vani" (eng. "externally"), što znači da kada uhvate plijen, tarantule im ubrizgaju enzim kojim paraliziraju životinju a koji ih i "razgrađuje" i omekšava u lakše probavljivu "smjesu", tada tarantule pojedu probavljive sastojke a Tijelo tarantule je građeno od dva glavna dijela: "glave" ("Cephalothorax" ili "Prosoma") i zadnjeg dijela ("Abdomen" ili "Opisthosoma"). Na "glavu" ("Cephalothorax") su spojeni svi glavni udovi; noge, "ruke" (eng. "pedipalps"; prvi par udova koji koriste kao ruke), i kliješta ("chelicera"; očnjaci).
Četiri para očiju su smještena na gornjem dijelu glave. U "glavi" se nalazi mozak, koji nije previše razvijen (nakupina živćanih stanica). U zadnjem dijelu ("abdomenu") se nalazi želudac kojim tarantula "usisava" tekućinu u koju je pretvorena hrana uporabom "probavnog" enzima.. Tarantule, kao i svi paučnjaci, imaju 4 para nogu. Većina vrsta izgleda kao da ima 10 nogu, ali te prve dvije noge 'viška' su kraće od ostalih i služe kao ruke. Trantula ih koristi za traženje i primanje hrane, kopanje, ali isto tako i za hodanje. Svaka noga je podijeljena na nekoliko dijelova.
Razlika u spolovima (u većini vrsta) kod odraslih tarantula je dosta lako uočljiva. Muškim jedinkama na prvom paru nogu, prilikom zadnjeg presvlačenja (eng. "ultimate molt"), izrastu "kuke" koje im koriste za pridržavanje čeljusti ženke prilikom parenja, dok ženke nemaju takvih izraslina. Kod mlađih tarantula spol se može prepoznati po metodi koju opisuje Mark R Hart na dalje spomenutom sajtu:

"The Proper Technique for Sexing Living Theraphosid Spiders"

komentariši još 20 | print | # |
.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.

četvrtak, 30.08.2007.

POLARNI MEDVJEDI IZUMIRU ZBOG GLOBALNOG ZAGRIJAVANJA!

Svjetska populacija polarnih medvjeda mogla bi biti izbrisana do 2100. godine ako se globalno zagrijavanje nekontrolirano nastavi, ističu stručnjaci za ekosustav Arktika. Prema prof. Andrewu Derocheru sa Sveučilišta u Alberti, izumiranje polarnih medvjeda bitiće neizbježno ukoliko se razvoj klimatskih promjena nastavi bez intervencije. Iako oprezan u određivanju vremenskog okvira, Derocher ističe da se promjene u sjevernom ekosustavu odvijaju tako brzo da stanište za 100 godina možda neće biti u mogućnosti podržavati populaciju polarnog medvjeda.
"Suočeni smo sa obimnim promjenama u smislu raspodjele polarnih medvjeda. Ali postoji previše varijabli da bi se moglo točno odrediti nešto poput izumiranja vrste. U biti sam optimist i vjerujem da će ljudi promijeniti smjer događaja smanjujući učinak globalnog zagrijavanja", rekao je prof. Derocher.
U Kanadi živi 15000 jedinki, što čini trećinu ukupne svjetske populacije polarnih medvjeda. Hrane se pretežito tuljanima, koji žive ispod leda u plitkim obalnim vodama.
Rastuće temperature utječu na debljinu leda, skraćujući tako njihovu sezonu lova i prisiljavajući ih da dalje od obale traže led dovoljno debeo da podnese njihovu težinu.
Kad jednom odu vrlo daleko od obale, brzo dolaze u iznimno duboke vode (preko 1500 i 2000 metara). Biološka produktivnost u takvom tipu voda se veoma razlikuje od one u plitkom kontinentalnom šelfu.
Globalno zagrijavanje također mijenja navike i raspodjelu tuljana, s kojima se polarni medvjedi hrane, utječući tako i na reproduktivni ciklus medvjeda.

"Iako čudno, postoji mogućnost da će neki polarni medvjedi imati kratkoročnu korist od globalnog zagrijavanja. Postoje neka mjesta gdje je led suviše debeo te je loše stanište za tuljane, te bi se kao rezultat globalnog zagrijavanja ova mjesta moglapromijeniti u korist medvjeda. Ali ta su područja veoma mala i populacija polarnih medvjeda koju bi ta područja održavala čine tek mali dio ukupne populacije polarnih medvjeda."
Znanstvenici još nisu vidjeli dokaze smanjivanja populacije polarnih medvjeda, ali postoje rani znakovi nevolje.
"Tjelesna težina medvjeda u Hudson Bay-u se smanjuje i reproduktivne norme se mijenjaju. Led se u Beaufortovom moru mijenja. Ukoliko ne bude leda, neće biti ni polarnih medvjeda", ističe prof. Derocher.

komentariši još 22 | print | # |
.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.

petak, 17.08.2007.

Kameleon

KAMELEONI- spadaju u gmazove (što znaci da imaju trodijelno srce) Nemogu vlastitom energijom zagrijavat svoje tijelo i održavat ju konstantnom (potrebna mu je sunceva toplina).Posjeduje izuzetno dug jezik ( i do 30 cm) koji služi za hvatanje hrane – uglavnom kukaca ali i manjih ptica i glodavaca. Jezik je navoden ocima koja imaju sposobnost zakretati se za 360° te je cijela okolina dostupna za razgledavanje (ništa mu ne promakne).Takoder ima sposobnost da mijenja boju svojeg tijela u skladu s okolinom, te se na taj nacin sjajno uklapa u okoliš i zamaskiran vreba žrtve u zasjedi.Inace se izuzetno sporo giba mjereci svaki korak i emitirajuci gibanje lista na povjetarcu (za razliku od nama poznatih guštera).

komentariši još 54 | print | # |
.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.

srijeda, 25.07.2007.

U danasnje vrijeme zivotinje mogu imati sve kao i ljudi: masaze, sisanje, frizure, nakit, torbe... Sta vi mislite o tome zar to nije super?Neke zviezde oblace svoje ljubimce skupljom robom od svoje


Shot at 2007-07-26


Shot at 2007-07-25

eto i to je to do sljedeceg posta bog

komentariši još 42 | print | # |
.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.

nedjelja, 22.07.2007.

Komodski varan

Komodski varan ili zmaj (Varanus komodoensis) je najveći živući gmaz na zemlji. Može narasti do 3 metra (10 stopa) i težiti od 80 do 140 kg. Spada u rod varana.
Ova vrsta je, kao i gotovo svi varani, mesožder i lovi živi plijen šuljajući se. Kad se dovoljno približe, potrče (komodo varan može doseći brzinu od 20 km/h) prema plijenu. Imaju snažan ugriz. Varani nemaju otrov kao, recimo, zmije, ali je njihov ugriz uprkos toga skoro u pravilu smrtonosan. Razlog tome je u vrlo velikom broju bakterija u njihovoj slini, od kojih su neke smrtonosne jer uzrokuju infekciju rana. Komodo varan najčešće odmah ubije plijen, no ako ga ne uspije ubiti, ima neobičnu taktiku. On uporno slijedi svoju žrtvu, i kada je puno brža od njega. Uporno, ponekad danima, ide tragom svoje žrtve u očekivanju, da će žrtva stradati od infekcije. To se, gotovo u pravilu, i dogodi. Ako i nije još uginula od baktremije, u međuvremenu je dovoljno oslabila da ju varan bez problema savlada i pojede. Nije otkriveno zašto koriste ovakav način prehrane. Komodo varani se međusobno bore za plijen, no za razliku od drugih životinja imuni su na vlastiti otrov.





Komodo varani jedu bilo koju životinju koju pronađu i mogu savladati, od veličine divlje svinje, jelena, do nekad čak i bizona, a napadaju i ljude i jedu ljudska trupla ako ih se domognu. Kako napadaju sve što su u stanju savladati, i mlade komodo varane doživljavaju kao plijen.
Tijekom prošlog stoljeća je stradalo dosta ljudi od ugriza varana. Dio ljudi koji su preživjeli njihov ugriz u pravilu su prebolili vrlo teške oblike sepse kao posljedicu varanove otrovne sline.
Parenje je između svibnja i kolovoza, a jaja polažu u rujnu. Ženka leže jaja u zemlji ili brlozima. Jaja su zaštićena, no mladunčad (100g/40cm) su ugrožena od trenutka kad se izvale iz jaja, nerijetko i od vlastite majke. Instinktivno se odmah pokušavaju popeti na najbliže stablo jer su tamo relativno sigurni od svojih velikih srodnika jer kad dosegnu određenu veličinu i težinu, više se ne mogu penjati, što omogućava mladuncima relativnu sigurnost. Za to vrijeme hrane se insektima i manjim gmazovima. Komodo varanima treba oko 5 godina da narastu 2 m, a mogu živjeti do 30 godina.
Danas živi oko 6,000 komodo varana koji nastanjuju Male sundske otoke, Indonezija, uključujući i otok Komodo (1,700), Rinka (1,300), Gili Montag (100) i Flores (možda 2,000).
Europljani su se prvi put sreli s komodo varanima 1910, a svijetu ga je predstavio Peter Ouwens 1912. direktor Zoološkog muzeja u mjestu Bogor, Indonezija.
Radi zaštite komodo varana 1980. je osnovan Nacionalni park Komodo.
Radi njihove veličine i doista zastrašujućeg izgleda Englezi su im dali naziv "dragon", što znači "zmaj". Međutim, neki stručnjaci koji se bave mitologijom smatraju mogućim, da porijeklo srednjevjekovnih priča o zmajevima zapravo potiče s otoka Komodo. Smatraju, da su još u davna vremena kineski mornari, sa svojih krstarenja vodama današnje Indonezije, donijeli priče o komodo varanima do arapskih trgovaca, i da su oni poslužili kao podloga pričama o zmajevima.


Shot at 2007-07-22

komentariši još 28 | print | # |
.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.

subota, 21.07.2007.

Haski

Haskiji su psi posebno uzgojeni za preživljavanje u polarnim uvjetima. Zahvaljujući dvostrukom gustom krznu, najbolje se osjećaju na - 20 Celzijeva stupnja, no bez problema izdrže i -50°C. Nervozni su samo kad im je dosadno, kad se ne kreću dovoljno. Iznimno su inteligentni, samostalni, ali i samovoljni. Haskiji obožavaju snijeg i trčanje u zaprezi.Postoje dvije vrste haskija - krupniji sibirski i malo manji, aljaski. I jedni i drugi imaju plave ili smeđe oči, a 20 posto ih ima jedno plavo, a drugo smeđe oko. Neki pretpostavljaju da je ta pasmina vučje krvi.Farma haskija u mjestu Kapalamaki, nedaleko od Rovaniemija u Finskoj, ima cca 160 sibirskih i aljaskih haskija.


Shot at 2007-07-21

Sibirski haski, nježni vuk , zasigurno je jedna od naljepših i najšarmantnijih pojava u psećem svijetu. Nemoguće je naći dava istovijetna psa: krase ih specifične, ali različite maske lica, te oči koje mogu biti u različitim tonovima boja kao i njihova dlaka.Haskiji su druželjubivi, veseli, inteligentni, ljubazni i dobri prijatelji djece. Nisu pasmian pogodna za ljude koji imaju malo vremena za šetnje istrčavanje. Puni su energije, neumorni i žilavi.Haski ne zahtjeva preveliku brigu.Dlaka se treba četkati, jednom tjedno, a za vrijeme linjanja i češće. Potrebno mu je puno kretanja.Ne vole biti sami jer su psi čopora, a osobito cijene pseće društvo.Uši treba čistiti redovito, a nokte na nogama rezati. Odličan je obiteljski pas, koji se odlično slaže s djecom. Veoma su prilagodljivi.

Shot at 2007-07-21

komentariši još 10 | print | # |
.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.

petak, 20.07.2007.

komentariši još 11 | print | # |
.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.

komentariši još 2 | print | # |
.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.

komentariši još 0 | print | # |
.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.

<< Arhiva >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.